Razlikuje se presud o postu na dan sumnje prema namjeri: 1. Post na dan sumnje s čvrstom namjerom za ramazan: Strogo se ne preporučuje post na dan sumnje ako je čvrsto namjeravao za ramazan: kao što je rekao: Namerao sam post za sutra za prvi ramazan ove godine; zbog hadisa Ammara, radijallahu anhu: ((Ko postavi dan sumnje, taj je neposlušan Abdurrahmanu)), u Sahih Bukhari 2: 674, u komentaru, i u Mustadrak 1: 585, i u Džamiu Tirmidhi 3: 70, i rekao je: Dobro i ispravno, a od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ((Ne prebacujte ramazan postom jedan ili dva dana osim ako je čovjek bio u postu, neka ga post)", u Sahih Muslim 2: 762, i u Sahih Bukhari 2: 676, i u Sahih Ibn Hibban 8: 358, i u Musnedu 3: 160. 2. Post na dan sumnje s namjerom nafila: Dozvoljeno je postiti na dan sumnje s namjerom nafila i nije nepoželjno, ako se ispostavi da je ramazan, post će se smatrati za ramazan, a ako se ispostavi da je šaban, post će se smatrati za šaban, a ako pokvari post, dužan je nadoknaditi ga; jer je ušao u post s obavezom; od Aiše, radijallahu anha: ((Nisam ga vidjela da posti više od mjeseca šabana, postio je cijeli šaban, postio je šaban osim malo)), u Sahih Muslim 2: 811, i u Sahih Ibn Hibban 8: 404. Što se tiče onoga što je preneseno od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ((Kada polovica šabana prođe, ne postite)), u Sunenu Ebu Davuda 2: 300, i u Sunenu En-Nasai 2: 172, i u Džamiu Tirmidhi 3: 115, i rekao je: Dobro i ispravno, a Ebu Zurej je rekao: Neispravno, kao u pitanjima Berzahi 1: 388, Ibn Hadžer je rekao u Fethu-l-Bari: Prenijeli su ga autori suneta i ispravio ga je Ibn Hibban i drugi... A većina učenjaka je rekla: Dozvoljeno je postiti dobrovoljno nakon polovine šabana i oslabili su hadis koji se odnosi na to, a Ahmed i Ibn Ma'in su rekli da je to neispravno. 3. Post na dan sumnje s namjerom koja nije nafila: Ne preporučuje se post na dan sumnje s namjerom koja nije nafila: kao što je postiti ga zbog obaveze ili dužnosti, i bit će mu dovoljna namjera ako se ispostavi da je od šabana, a ako se pokaže da je od ramazana, tada će mu namjera biti dovoljna za ramazan ako je stalno prisutan; jer bi putnik, ako bi namjeravao za drugu obavezu, postao bi ono što je namjeravao; od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ((Ne prebacujte ramazan postom jedan ili dva dana osim ako je čovjek bio u postu, neka ga post)", u Sahih Muslim 2: 762, i u Sahih Bukhari 2: 676, i u Sahih Ibn Hibban 8: 358, i u Musnedu 3: 160. 4. Post na dan sumnje s neodređenom namjerom: Neodređenost može biti u osnovi namjere, a može biti i u opisu namjere: A. Ako je neodređenost u osnovi namjere: kao da namjerava postiti sutra ako je od ramazana, a ne postiti ako je od šabana, to nije dozvoljeno, i ne postaje postilac; zbog nedostatka čvrste namjere, a neodređena namjera ne može biti prava namjera, jer je namjera određivanje za djelo, a neodređenost sprečava određivanje. B. Ako je neodređenost u opisu namjere: - neodređenost u opisu namjere između ramazana i druge obaveze, ne preporučuje se, i bit će postilac, a ako se pokaže da je od ramazana, post će biti za ramazan, a ako se pokaže da je od šabana, post će biti nafila; zbog neodređenosti u opisu namjere, a ako pokvari svoj post, ne mora ga nadoknaditi. - neodređenost u opisu namjere između ramazana i nafila, ne preporučuje se, i bit će postilac, a ako se pokaže da je ramazan, post će biti za ramazan, a ako se pokaže da je šaban, post će biti nafila, a ako pokvari svoj post, ne mora ga nadoknaditi. Pogledajte: Detaljno o ovim presudama u Tabeenu-l-Hakaik 1: 318, i u Hediyeh Alajije 156-157.